O, čuvaru moje duše, što u lijepom nebu sjaš,
kano čisti blagi plamen uz tron Božji prebivaš.
K zemlji letiš­ radi mene, dušu mi prosvjetljuješ,
prijateljem, tješiteljem,­ bratom mojim postaješ!
Znajuć’ kako slaba ja sam, za ruku me vodiš sam,
i ja vidim kako nježno s mojeg puta mičeš kam.
Glas tvoj slatki sveđ me zove, da tek nebo gledam ja;
što sam niža, manja, to se tvoje čelo življe­ sja.
O, ti koji siječeš prostor brže nego munje sve,
leti­ često mjesto mene među moje premile;
krilima im suze­ tari, Isusovu blagost poj,
šapćući moje ime, pjevaj ti o patnji čarobnoj.
Ja spasavat’ želim braću za života kratka svog;
lijepi duše, ti mi podaj svoga žara velikog.
Žrtve moje, uboštvo­ mi, imetak su cio moj.
Skupa s tvojim blagom daruj­ Trojici ih Presvetoj.
Tebi čast i carstvo budi uza Kralja­ Svevišnjeg,
meni sveti kruh s oltara, blago križa Gospodnjeg­.
S križem, s tijelom Krista Spasa, vijek na svetom­ oku tvom,
mirno čekam nadajuć’ se sretnom žiću vječitom.

Amen.